Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Pretraži 84.553 članka

84.553 članka na bosanskom jeziku

  • Napravi članak
  • Sadržaj
  • Portali
Odabrani članak

Mars

Mars je četvrta planeta u Sunčevom sistemu. Naziv je dobio po Marsu, starorimskom božanstvu rata i poljoprivrede koje je u grčkoj mitologiji poznato pod imenom Ares. Često se naziva i crvena planeta.

Poznat je jos od prahistorijskih vremena i ne zna se pouzdano ko ga je prvi otkrio. Stari Egipćani su ga zvali "Horus Crveni" i zbog njegovog retrogradnog kretanja su za njega govorili da "putuje unatrag". Drevnim Arapima je bio poznat pod imenom "Al-Kahira", po čemu je i sam glavni grad Egipta, Kairo, kasnije dobio ime. U drevnoj indijsko-vedskoj astrologiji, Džiotišu, na sanskrtu se pominje pod imenima Mangal (Sretni), Angaraka (Gorući ugalj) i Kudža (Divni). Sumerci su ga zvali Lahmu i ujedno je smatran jednim od prvobitnih božanstava. Otkrićem teleskopa bilo je moguće posmatrati ovu planetu, ali uz mnoge poteškoće s obzirom na to da je Mars manji u odnosu na Zemlju (koja je nešto veća). Često se pominje u raznim djelima pisaca naučne fantastike i najpoželjnije je mjesto za ljudsku kolonizaciju u budućnosti.

Ljudsko biće sve do danas nije kročilo na Mars, ali su slate mnogobrojne svemirske letjelice sa Zemlje, u čemu su posebno imali učešća Amerikanci i Rusi. Prva svemirska letjelica koja je posjetila Mars bila je Mariner 4 1986. godine. Nakon nje su uslijedile misije Marsa 2 i dvaju Vikinga 1976. godine. Dvadeset godina poslije, 4. jula 1997. godine, na Mars je uspješno sletio Mars Pathfinder, a već 2004. dvije svemirske ekspedicijske sonde "Spirit" i "Opportunity". Dvije navedene sonde su prikupile i poslale mnoštvo geoloških podataka i zanimljivih fotografija. Spirit je završio misiju 2011, a Opportunity 2019. Pet orbitalnih letjelica Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Odyssey, Mars Express Orbiter, MAVEN i Mars Orbiter također, trenutno obavljaju misiju kružeći oko planete.

Slika dana

Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.

Aktuelno

  • Glasajte za novi ili predložite naredni odabrani članak mjeseca
  • Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
  • Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
  • Projekti
  • Portali
  • Zatraženi članci
Nedavni događaji

Vijesti

Na današnji dan

15. novembar

Citat dana

Ljubav ne poznaje srednji put: upropasti ili spasi.

Victor Hugo

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koju razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno ima više od 50 miliona članaka na preko 300 jezika, od kojih je 84.553 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć u kojima je objašnjeno kako se započinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Do sada su na Wikipediji na bosanskom jeziku 128.272 korisnika napravila račun, a od toga je 166 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih oblasti. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i vi možete pomoći.

Rasprave i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim.

This article is issued from Wikipedia. The text is licensed under Creative Commons - Attribution - Sharealike. Additional terms may apply for the media files.